Žene u crnom traže: Obilježite mjesta stradanja Hrvata u Srbiji
Više od 20 nevladinih organizacija u Srbiji zatražilo je u srijedu od ministra za ljudska i manjinska prava, čelnika općine Zrenjanin i ministarstva za rad da se obilježe mjesta mučenja i stradanja hrvatskih ratnih zarobljenika i civila u logoru Stajićevo, na području Zrenjanina.
Više od 20 nevladinih organizacija traži da se obilježe mjesta mučenja i stradanja hrvatskih zarobljenika u logorima u Vojvodini
Udruga Žene u crnom, koja svojim akcijama komemorira žrtve i stradanja tijekom ratnih sukoba 90-ih, u priopćenju je podsjetila da dulje od 30 godina od oslobađanja hrvatskih zatvorenika iz logora Stajićevo nisu obilježena mjesta "na kojima su u neljudskim uvjetima, pod svakodnevnom torturom, bili smješteni zarobljenici Jugoslavenske narodne armije iz redova hrvatske vojske i civili", zarobljeni u Vukovaru.
Zahtjev za spomen-ploču vlasti odbijaju
Zahtjev za postavljanje spomen-ploča dosad su u više navrata upućivale obitelji žrtava te brojne organizacije civilnog društva iz Srbije, među kojima i Žene u crnom, ali je zahtjev odbijan pod različitim izgovorima, što, kako stoji u priopćenju, "ne pridonosi ugledu demokratske, europske i građanske Vojvodine".
Žene u crnom i organizacije civilnog društva koje potpisuju zahtjev uvjerene su u to da za postavljanje spomen-obilježja treba iskoristiti vrijeme do godišnjice pada Vukovara - 18. studenog, poslije opsade duge 87 dana.
U logorima u Vojvodini je, prema dokumentiranim i poznatim podacima, "ubijeno najmanje 14 hrvatskih ratnih zarobljenika, dok su ostali bili izloženi nečovječnom postupanju, zbog čega su mnogi od njih postali invalidi", istaknuto je u priopćenju.
Suočiti se sa zločinima koji su počinjeni u naše ime
"Mi se moramo suočiti sa zločinima koji su počinjeni u naše ime, a na drugima je da se suočavaju sa zločinima koji su počinjeni u njihovo ime. Bez utvrđivanja istine o tim zbivanjima nema nade da će doći do promjene moralnog poretka, vrijednosnog sustava i kulturnih obrazaca", poruka je udruga i nevladinih organizacija, potpisnica zahtjeva.
Uz ocjenu kako je "došlo vrijeme za početak priznanja odgovornosti za zločine u koncentracijskim logorima", naglašeno je da bi "postavljanje spomen ploče vodilo prevladavanju prošlosti i stvaranju perspektive za budućnost, slobodnu od nasilja, zla i nehumanosti".
